Stajkova kuća i manastir Fenek

Ukoliko nemate sopstveno prevozno sredstvo, a posetili biste neke od znamenitosti van Beograda, u agenciji Fudeks Rent a Car možete iznajmiti automobil iz našeg širokog asortimana.

Stajkova kuća

Jedan od naših predloga je da kao nezaobilaznu turističku odrednicu posetite Stajkovu kuću, koja se nalazi na samo 40 km od centra Beograda, u opštini Surčin, u selu Boljevci. Poseta će vam omogućiti da se upoznate sa životom Srba i Slovaka koji oduvek žive zajedno na području „donjeg Srema”. Vlasnik etno kuće je Đorđe Milovanović Stajko, a njeno uređenje je finansirao Grad Beograd pre par godina, u okviru projekta “Stara avlija”.

S obzirom na to da u Boljevcima žive Srbi i Slovaci, domaćin je u svojoj rodnoj kući opremio jednu sobu u srpskom, a drugu u slovačkom stilu. Objekat nudi izložbenu postavku nameštaja, narodne odeće i poljoprivrednog oruđa koja su nekada vukli konji po plodnoj sremačkoj zemlji. Originalni nameštaj krasi i kuhinju i trpezariju, a gostima je na raspolaganju tradicionalni sremački meni, dudova rakija i domaće vino. U dvorištu se nalazi štala sa opremom za zapregu, kotobanja, šupa u kojoj su kola na vuču, sanke, fijaker, burad, korita, kazan i razni sitni drveni alat, kao i plugovi i sejalice.

Eventualne usputne stanice

Ukoliko dolazite iz Beograda usputne stanice vam mogu biti Bojčinska šuma i nautičko selo Biser, u kom se možete rekreirati u parku i na terenima za odbojku i mali fudbal, ili uživati u pecanju na Savi.

 

Manastir Fenek

Svakako bi neizostavno trebalo posetiti i Manastir Fenek koji se nalazi u blizini Jakova, na samo 25 km od centra Beograda. Iako geografski ne pripada Fruškoj Gori, postoji velika istorijska povezanost sa fruškogorskim manastirima. Manastirska crkva posvećena je svetoj mučenici Paraskevi.

Prema narodnom predanju, manastir je sagrađan u drugoj polovini 15. Veka, a osnovali su ga Stefan i Angelina Branković. Za razliku od fruškogorskih manastira, Fenek je ostao pod turskom vlašću sve do 1717. godine. Zapisi iz 18. veka svedoče o tome da je stara manastirska crkva bila podignuta u drugoj polovini 15. veka u duhu srpske srednjovekovne arhitekture.

Građena je kao jednobrodna barokna građevina sa zvonikom nad zapadnim delom i manjom kupolom nad transeptom. Ikonostas unutar crkve je iz 1798. godine i radio ga je čuveni drvorezbar iz Novog Sada, Aksentije Marković .

Konaci koji se nalaze u okviru manastirskog kompleksa su s kraja 18. i početka 19. veka. Prema arhivskim spisima postojali su znatno ranije, ali su vremenom razrušeni i korišćeni za gradnju novih. U njima se čuvala bogata biblioteka koja je važila za jednu od najznačajnijih biblioteka fruškogorskih manastira, ali je za vreme Prvog svetskog rata u potpunosti stradala, o čemu svedoče zapisi doktora Arčibalda Rajsa.

U neposrednoj blizini crkve je i manastirska kapela posvećena sv. Petki. Sazidana je 1800. godine na mestu stare, nad bunarom za koji se veruje da ga je sagradila mati Angelina Branković. Za ovu vodu se u narodu verovalo da ima čudotvorna lekovita dejstva.

Krajem 18. i početkom 19. manastir Fenek je bio u centru nekoliko istorijskih događaja. U njemu su se 1788. sastali knez Aleksa Nenadović i austrijski car Josif II. Posle propasti Prvog srpskog ustanka 1813, u njemu su mesec dana boravili vožd Karađorđe i njegov sin Aleksa, o čemu postoji i spomen ploča. Takođe tom prilikom, sve do 1815, ovde su boravili studenički monasi zajedno sa moštima Stefana Prvovenčanog (u monaštvu Simona). Tu se dogodio i jedan Karađorđev susret sa protom Matejom.

U Prvom svetskom ratu manastir je zapaljen, a u Drugom 1942. godine gotovo sasvim razoren. Obnovljen je 1991. godine. Do 2006. godine u njemu je bilo žensko monaštvo.

Spremni za ovaj izlet?